Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije

Del XXXIII.

  1. Koj se Gospona boji, tomu se nikaj zla ne bude pripetilo, nego ga Bog vu skušavanju bude opčuval i od zla oslobodil.
  2. Muder ne odurjava zapovedi i pravice i ne bude kakti čun sim pak tam prehitavan od vihra.
  3. Človek pameten veruje zapovedi Božji i zapoved je njemu verna.
  4. Koj hoče na pitanje dobro odgovoriti i reč predi pripraviti i tak kada bude za odgovor oprošen, bude posluhnjen, on bude navuk opčuval i onda bude prav odgovoril.
  5. Srce bedaka je kakti kolo pri vozu i misli njegove kakti os koja se okolo vrti.
  6. Prijatel koj se zesmehava je kakti pastuh koj hrže pod vsakem koj na njega zasede.
  7. Zakaj nadlada dan dana i opet svetlost drugu svetlost i leto leta premda od jednoga Sunca dohađa?
  8. Mudrost Gosponova je nje razlučila po tom pokehdob je Sunce načinjeno bilo i red svoj obdržava.
  9. On je vremena i svetke njihove odlučil i onda su (ljudi) svetke ob vuri određenoj opslužavali.
  10. Iz oveh (dnevov) je Bog jedne povekšal i velike činil i druge je postavil med broj navadneh dnevov. I vsi ljudi jesu iz istoga praha i zemlje iz koje je bil Adam stvorjen.
  11. Gospon je nje po vnogovrsnoj mudrosti razlučil ter njim pute odlučil.
  12. Zmed njih nekoje je blagoslovil i izvisil, zmed njih je posvetil i za svoje prijel,
  13. kakti blato lončara vu rukah njegoveh koj on izdelava i spodobuje.
  14. I iz kojega vsa dela poleg dopadanja svojega napravi: tak je človek vu rukah onoga koj ga je stvoril i bude njemu podeljil kak se njemu dobro vidi.
  15. Proti zlu je dobro, a proti smrti živlenje: tak takaj suprot pravičnomu grešnik. I ovak pregledaj vsa dela Višnjega. Dvoje i dvoje i jedno proti drugomu.
  16. I ja sem se najzadnji zbudil i bil sem kakti on koj pobira za trgači jagode.
  17. Vendar sem se i ja na blagoslov Božji ufal i napunil sem preše kak on koj je v bratvi.
  18. Poglejte da nesem sam za se delal, nego za vse koji bi se radi navčili.
  19. Poslušajte me, velikaši i vsi puki i ravniteli spraviščih, poprimete me z vuhi.
  20. Sinu i ženi, bratu i prijatelu ne daj doklam živeš zvrhu tebe gospoduvati niti ne daj drugomu ladanja tvoja da se ne bi morebiti kajal i nje nazad prositi moral.
  21. Doklam živeš i dišeš, ne pusti se od nijednoga človeka premeniti.
  22. Ar bolše je da te sini tvoji prosiju kak da bi ti moral vu ruke sinov tvojeh gledati.
  23. Vu vseh delih tvojeh ostani najvišeši.
  24. Ne všini si znamenjku diki tvojoj. Na dan skončanja živlenja tvojega i ob vremenu ishađanja tvojega, razdelji odvečtvo tvoje.
  25. Na osla spada krma, palica i tovor, slugi pako hrana, spokorjenje i delo.
  26. On dela kada je spokorjen i išče počivati se; ako ga pustiš manguvati, bude iskal sloboščinu.
  27. Jarem i vuzda zvijaju tvrdi vrat, slugu pako vsevdiljno posluvanje prigiblje.
  28. Za zlovoljnoga slugu je peza i spone, daj njemu dela da ne bude manguval.
  29. Ar manguvanje je velika zla navučilo.
  30. Naloži njemu dela ar to njemu služi. Ako te ne bude posluhnul, prigni ga sponami, vendar preveč ni jednomu ne nakladaj, takaj prez rasuđenja nikaj važnoga ne čini.
  31. Ako vernoga slugu imaš, naj bude on tebi kak si sam sebi (ljubljeni), barači z njim kakti z bratom pokehdob si ga za potreboču živlenja tvojega zadobil.
  32. Ako ga krivično vraziš, bude pobegnul.
  33. Ako pako vzdigši se pobegne, koga bi za njega pital i na kojem putu bi ga iskal, ne znaš.

[….]