- Vsaka mudrost je od Gospodina Boga i z njim je bila vsigdar i je odveka.
- Gdo je prebrojil morja pesek, dežđa kaplje i sveta dneve? Gdo je zmeril visinu neba, širinu sveta i glibljinu prepasti?
- Gdo je mudrost božansku, koja vsa prethađa, zveđal?
- Mudrost je bila predi kak vsa stvorjena i svetlost razumnosti pred vekom.
- Reč Božja vu visini je mudrosti zdenec i puti njejini jesu zapovedi vekivečne.
- Koren mudrosti komu je očituvan i gdo je skrovnosti njejine spoznal?
- Navuk mudrosti komu je otkrit i očituvan i vnogovrsne pute njejine gdo je razmel?
- Jedini je višni Stvoritel vsamoguči, kralj moguči i kruto strahovit, sedeči zvrhu stolice svoje i gospodujuči Bog.
- On ju je po Duhu Svetem stvoril, videl, prebrojil i zmeril.
- I izlejal je nju zvrhu vsa dela svoja i zvrhu vsega mesa poleg daruvanja svojega i podeljil je nju onem koji njega ljubiju.
- Strah Gosponov je dika, dičenje, veselje i koruna razveselenja.
- Strah Gosponov bude razveselil srce i bude dal veselje, dobru volju i dugo živlenje.
- Onomu koj se Gospona boji, pojde k poslednjemu dobro i na dan smrti svoje bude blagoslovljen.
- Ljubav Božja je hvalevredna mudrost.
- Oni kojem se ona (mudrost) vu viđenju iskažuje, ljubiju nju, kak prvič ju zagledaju i njejine prevelike čudačine spoznavaju.
- Strah Gosponov je početek mudrosti, on je z vernemi vu vutrobi skupa stvorjen,
*Žid. 16. On si je temelj vekivečni med ljudmi postavil i bude z semenom njihovem verno ostal.on hodi z ženami izebranemi ter se nad pravičnemi i vernemi spoznati daje.
- Strah Gosponov je bogočasno znanje.
- Bogočastje bude opčuvalo i opravičilo srce, daje razveselenje i veselje.
- Onomu koj se Gospona boji, dobro pojde i na den smrti svoje bude blagoslovljen.
- Obilnost mudrosti je strah Gosponov i sad njejin nasiti.
- Ona vsu njegovu (bogaboječega) hižu z sadom svojem napuni i shrambe njegove z kinči svojemi.
- Strah Gospona je koruna mudrosti, on daje obilen mir i zdravja sad,
- on pozna nju (mudrost) i broj (čudačinov njejineh), obodvoje pako je dar Božji.
- Mudrost podelji znanje i razbornu razumnost i povekšava diku oneh koji se nje drže.
- Strah Gosponov je koren mudrosti i veje njejine dugovečne.
- Vu kinčih mudrosti je razumnost i bogočasno znanje, grešnikom pako je mudrost odurnost.
*r. 27. Strah Gosponov istirava greh i kada vu duši ostane, nju od srditosti odvrača.27. Strah Gosponov istirava greh
28.*r. 28. Gdo je srditosti podvržen, ne bude se mogel opravičiti pokehdob nagnenje k srditosti je pogublenje njegovo. ar gdo prez straha je, ne bude se opravičiti mogel pokehdob njegova silna srditost je na pogublenje njegovo.
- Trpljiven do vremena podnaša i potlam bude njemu razveselenje povrnjeno.
- Trpljiven i razumen človek bude reči svoje do vremena vu sebi zadržal i vusta vnogeh budu pametnost njegovu razglašuvala.
- Vu kinčih mudrosti je podvučenje k dobromu držanju,
- grešniku pako služba Božja je odurnost.
- Sinko moj, ako želiš mudrost,*r. 33. obdržava zapovedi. čuvaj pravicu i Bog ju bude tebi podeljil.
- Ar strah Gosponov je mudrost i podvučenje i on ima dopadnost
- nad verum i krotkočum i on bude kinče njegove napunil.
- Nigdar ne budi nezaufljiv na strah Gosponov i ne približavaj se k njemu z dvojnem srcem.
- Ne budi skazlivec vu nazočnosti ljudih i ne spačuj se z vusnicami tvojemi.
- Pazi na nje da morebiti ne opadneš ter si nepoštenje napraviš
- i da Bog skrovnosti tvoje ne razodene ter da te v sredi spravišča ob tla ne hiti.
- Pokehdob si se hudobno k Gosponu približaval i srce tvoje je bilo puno prevarih i vkanljivostih.
Objašnjenje
- *r. 33. obdržava zapovedi.



