- Zabavlanje veliko je vsem ljudem napravljeno i jarem težek je nad sinmi Adamovemi od dneva ishoda njihovoga iz vutrobe materinske tja do dneva pokapanja v (zemlju) mater vseh ljudih.
- (Skrbi pune) misli i strahi srca domišlavanje budučeh i dan smrti,
- tak sedečemu zvrhu slavne stolice kak poniženomu v prahu i pepelu,
- tak oblečenomu z višnjovum svilum i z korunum na glavi kak odevenomu z debelem platnom ljutost, nenavidnost, bučenje, nestalnost i smrtni strah, srdenje stalno i svadenje
- i vu vremenu pokoja vu spalnici senj nočni izmenja razum njegov.
- Malo i skoro nikaj ne počiva i kada je vu snu kak da bi po dnevu okolo gledal.
- On je prestrašen zaradi viđenja srca svojega kakti on koj je na dan boja pobegnul. Kada se vstane, zvun pogibeli se znajde i čudi se da ono kaj se bojal nikaj ni bilo.
- Tak se godi z vsem mesom, od človeka tja do živine, ali grešniku sedemkrat več.
- Zvun toga smrt, krvi prelevanje, svađe i meč, stiskanje, glad, skrušenje i bičuvanja:
- vsa ova jesu zaradi grešnikov načinjena i zaradi njih bil je potop včinjen.
- Vsa koja su od zemlje, na zemlju preobrneju se i vse vode povrneju se v morje.
- Vsako (krivično) daruvanje i krivičnost bude skončana, a vera naveke ostane.
- Krivičneh blago bude kakti potok vsehnulo i bude kakti velika grmljavica koja med dežđem buči.
- Oni budu veseli kada budu ruke svoje (na daruvanje) otprli, ali (takovi) prekršiteli budu k poslednjemu konec vzeli.
- Vnuki nepobožneh ne budu vnogo odrastkov imeli i oni jesu kakti nečista korenja koja vrh pečine ropočeju.
- Trava koja pri vsakoj vodi i vuz kraj potoka raste bude predi pokošena kak vsa druga trava.
- Dobrotivnost je kakti raj vu blagoslovih i milosrdnost naveke ostane.
- Živlenje delavca koj zaslužbum svojum za dobro vzeme je slatko i ti budeš v takovem (živlenju) kinča našel.
- Sine, imeti i varaša izidati čini vekivečni spomenek, ali poštena žena več kak obodvoje.
- Vino i složnoglasje razveseluje srce, ali ljubav proti mudrosti več kak obodvoje.
- Piščale i šoltarnica skupa vugoden glas delaju, ali zvrhu obodvojega jezik sladek.
- Oko tvoje rado gledi kaj je ljubeznivoga i lepoga, ali zelenu setvu rajši kak obodvoje.
- Prijatel i tovaruš pomagaju si jeden drugomu vu vremenu traplenja, ali muž i žena bolje kak obadva.
- Bratja si vu vremenu traplenja pomagaju, ali milosrdnost bude bolje kak oni oslobodila.
- Zlato i srebro potvrđavaju noge, ali zvrhu obodvojega dober tolnač.
- Bogatstvo i kreposti izvišavaju srce, ali vnogo bolje strah Gosponov.
- Strahu Gosponovomu nikaj ne menjka i njemu ni potrebno druge pomoči iskati.
- Strah Gosponov je kakti raj blagoslovljen i zvrhu vsake dike pokriva njega.
- Sinko, doklam živeš, čuvaj se potrepčine ar bolje je vumreti kak (iz lenosti) potrepčinu imeti.
- Človek koj se na ludski stol zanaša, ne misli živlenje svoje z svojum hranum zdržavati ar on dušu svoju z ludskemi jestvinami hrani.
- Razumen pako i podvučen človek čuva se (pred tem).
- Vu vustih nerazumnoga je pomenjkanje slatko, ali vu trbuhu njegovem bude ogenj gorel.



