Rekonstrukcija Kristijanovićeve Biblije

Knjiga Prirečjah

Šalomonove izreke: Del X.

  1. Muder sin razveseljuje svojega oca, a nespameten je žalost svoje matere.
  2. Krivično blago ne bude prudilo, pravica pako bude oslobodila do smrti.*Nijedna krivica nema dobra posleđa, krepost pako i pravica oslobađa od smrti, od vekivečne i višeputi takaj od vremenite, kak imamo peldu vu Noemu, Lotu itd. Dole 11,4.
  3. Dušu pravičnoga ne bude Gospon trapil z gladom*Gospon daje onem koji se trsiju vu kreposti i pravičnosti napreduvati kaj oni za svoje zdržavanje potrebuju i ako on prepušča da oni vu tom pomenjkanje trpiju, da nje skuša i posvečuje, tak on ovo pomenjkanje nadomešča po duhovneh batrivnostjah i miloščah tak da se gore postavljene reči vsikak spunjavaju ar on, veli sveti Hijeronim, drži svoje obečanje koj to obečano boljšem načinom podeljuje nego se je moči ufati. i zasede nepobožnjakov bude pod nikaj del.
  4. Lena ruka doprinaša siromaštvo, ruka pako jakeh*Delavneh, marljiveh. pribavlja bogatstvo.*To se razmeva tak od telovne kak i od duhovne poslenosti.  Koj se zanaša na laži, on pase vetre i on lovi leteče ptice.*On je vkanjen.
  1. Koj vu vremenu žetve spravlja, je muder sin, koj pako po letu*Vu vremenu žetve. spi, je sin sramote.*Vreme žetve je vreme živlenja.
  2. Gosponov blagoslov je nad pravičnoga glavum,*Pravičen blagoslavlja se od Boga. vusta pako nepobožnjakov pokriva hudobnost.*Hudobnost i njejina posleđa, božanske kaštige, opstiraju obličaj nepobožnjakov, to je nepobožnjak bude kaštigan.
  3. Spomenek pravičnoga bude hvaljen, a ime nepobožnjakov bude zegnjilo.
  4. Koj je mudroga srca, prijemlje zapovedi, bedak bije se z vustmi.*Za bedaka je svaka reč bič, to je bedak drži vsaki opomenek za bič i njemu se suprotstavlja. Ali bedak vnogeh rečih samoga sebe prehitava vu pogublenje kajti nikakvo podvučenje ne prijemlje.
  5. Koj ravno hodi, hodi zaufano, koj pako svoje pute zavija, bude očivest postal.*Koj svoje posle istinski i prez vkanljivosti poprijemlje, nema se nikaj bojati, koj pako svoje posle iz hman nakanenja opravlja, na zdanje samoga sebe izdaje i ne stigne svoj cilj.
  6. Koj z okom namigava, bude doprinesel žalost i bedak se bude z vustmi tukel.*Koj potajne reči skrovne šegavosti govori (vid. gore 6,13), on zavdaje drugem žalost, bedak pako koj odviš govori (red. 19) samomu sebi škodi: on drugem, ov samomu sebi. Cirkv 27,25.
  7. Vusta pravičnoga jesu živlenja zdenec, a nepobožnjakov vusta zakrivaju krivičnost.*Iz vust pravičnoga ishađaju reči hasnoviteh navukov, a vusta nepobožnjakov vsigdar kuju zasede akoprem nje vsaki put z rečmi ne očituju. Drugi: vusta nepobožnjakov zakrivaju krivičnost, to je vusta pravičneh govoriju dobra i budu naplačeni, vusta nepobožnjakov govoriju zla i budu kaštigani. (Vid. red 6).
  8. Nazlob obuđuje svađe, ljubav pako zakriva vse pogreške.*Koj svojega bližnjega odurjava, njemu vsaka njegva pomenjka daje priliku k svađi. Koj pako njega istinski ljubi, bude njegve pomenke spričaval i nje zakrival.
  9. Vu vustih mudroga nahađa se mudrost, za hrbet pako onoga koj je nespametnoga srca, je šiba.*Muder ima vu svojeh vustih mudre navuke, bedak pako na svojeh plečah šibu, to je: bedastoču koja zasluži šibu i nju vnogo puti dobiva.
  10. Mudri zakriva znanje, vusta pako bedaka jesu najbližnješa osramočenju.*Muder ne kaže svoju vučenost, zvun ako po njoj kakvu hasen more doprinesti, bedak pako vsa nepremišljeno poveda ter tak sebe vu pogibel postavlja da njega drugi zametavaju.
  11. Imetek bogatoga je njegov vtvrđeni varaš, siromaštvo čini vbogoga bojazljivoga.*Bogatuš je po svojem bogatstvu seguren, vbogi mora se zaradi svojega siromaštva bojati zato spravljaj kinče koji tebe budu vu segurnost postavili, ne doisto za ovo vremenito živlenje, nego za vekivečnost.
  12. Delo pravičnoga vodi k živlenju, plod pako nepobožnjaka k grehu.*Pravičen trsi se svoje živlenje pošteno sprevađati, nepobožnjak pako išče dohotke da z njimi more vgađati grehom. Ali plača pravičnosti je živlenje, žetva nepobožnjakov je greh.
  13. Koj podvučanje čuva, je na živlenja putu, koj pako pokaranje zapušča, on bludi.*Koj podvučenje i opomenke prijemlje, je na putu k vekivečnomu živlenju, koj pako nje za nemar drži, je zabludil od puta.
  14. Lažljiva vusta zakrivaju nazlob, koj opšanljive reči zgovarja, je bedak.*Koj svoj jal i nazlob vu lepe reči zakriva, je gorši bedak nego on koj opšanljive reči zgovarja; obodvem menjka ljubavi proti bližnjemu, ali prveši je zvun toga jošče skazljivec.
  15. Vnogo rečih ne ostaje prez greha, koj pako svoja vusta vkročuje, je najpametneši.*Ljudi koji vnogo govoriju prepadaju vu laži, vu ogovarjanje, prazne i sramne reči, vu samoga sebe hvalenje i izvišavanje. V. Jak 3,2; Cirkv 27,29.
  16. Jezik pravičnoga je kakti očiščeno srebro, srce pako nepobožnjakov ni nikaj vredno.*Srce i jezik pravičnoga je čisto kakti srebro, srce i jezik nepobožnjaka ni za nikaj, jezik odgovorja srcu ar iz obilnosti srca govore vusta, veli Krištuš.
  17. Vusta pravičnoga podvučavaju kruto vnoge,*Na živlenje za se i za druge. oni pako koji jesu nepodvučljivi, vumiraju vu pomenjkanju svojega srca.*Oni koji se ne daju podvučiti, vumiraju vu slepoti i višeputi takaj druge za sobom vlečeju vu pogublenje.
  18. Gosponov blagoslov čini (ljudi) bogate, niti se k njim ne bude pridružila nevolja.*Samo ona dobra koja se od Boga blagoslavljaju, koja jesu plod pravednoga i pobožnoga trsenja, donašaju istinito povoljno vživanje, vsa ostala bogatstva koja se ne moreju za Božji blagoslov preštimati, nego po nepravedneh i grešneh načinih jesu pribavljena, po trapečem čutenju bivaju žuhka.
  19. Nepobožnjak kakti vu smehu zvršava hudobnosti, mudrost pako človeka je razbornost.*Bedak čini grehe zevsema lehko, za šalu, muder pako čini vsa opazljivo i čuva se navlastito od greha. Bedaku je zločinstvo (radosna) šala, mudromu je (radosna) mudrost.
  20. Česa se nepobožnjak boji, to bude zvrhu njega nadošlo, mudromu bude se poleg njegve želje događalo.
  21. Kak nagla ploha prehađa, tak nestane nepobožnjaka, pravičen pako je kakti vekivečni temelj.*Nepobožnjakov sreča, posluvanje i trudenje je prehađajuče kakti nagla ploha, pravičnoga živlenje i sreča je vekivečna ar vu Bogu opstaje.
  22. Kaj je zubom ocet i dim očjam, to je leni onem koji njega pošiljaju.*Kak je ocet zubom i dim očjam nepovoljen i škodljiv, tak je leni onem koji njega vu službu jesu prijeli.
  23. Gosponov strah podugšava dneve, nepobožnjakov leta budu prikračena.
  24. Čakanje pravičneh je veselje, a nepobožnjakov ufanje bude poginulo.
  25. Gosponov strah je priprostomu jakost,*Stalna potpornja. a strah onem koji zlo činiju.*Nepobožnjaki jesu bojazljivi.
  26. Pravičen ne bude naveke razgiban, nepobožnjaki pako ne budu na zemlji opstali.
  27. Jezik pravičnoga bude rađal mudrost, nepobožnjakov pako jezik bude poginul.*Pravičen govori hasnovite navuke, opak ili hudoben govori opaka ili hudobna na svoje i drugeh pogublenje. Ali iz vust pravičnoga nikne mudri sad kakti iz zelenoga, zdravoga dreva, jezik nepobožnjakov muči kak svrž vsehne na suhem steblu.
  28. Vusta pravičnoga premišljavaju dopadna,*To je: zgovarjaju. a vusta nepobožnjakov hudobna.

Objašnjenje

  • *
    Nijedna krivica nema dobra posleđa, krepost pako i pravica oslobađa od smrti, od vekivečne i višeputi takaj od vremenite, kak imamo peldu vu Noemu, Lotu itd. ↩︎
  • *
    Gospon daje onem koji se trsiju vu kreposti i pravičnosti napreduvati kaj oni za svoje zdržavanje potrebuju i ako on prepušča da oni vu tom pomenjkanje trpiju, da nje skuša i posvečuje, tak on ovo pomenjkanje nadomešča po duhovneh batrivnostjah i miloščah tak da se gore postavljene reči vsikak spunjavaju ar on, veli sveti Hijeronim, drži svoje obečanje koj to obečano boljšem načinom podeljuje nego se je moči ufati. ↩︎
  • *
    Delavneh, marljiveh. ↩︎
  • *
    To se razmeva tak od telovne kak i od duhovne poslenosti. ↩︎
  • *
    On je vkanjen. ↩︎
  • *
    Vu vremenu žetve. ↩︎
  • *
    Vreme žetve je vreme živlenja. ↩︎
  • *
    Pravičen blagoslavlja se od Boga. ↩︎
  • *
    Hudobnost i njejina posleđa, božanske kaštige, opstiraju obličaj nepobožnjakov, to je nepobožnjak bude kaštigan. ↩︎
  • *
    Za bedaka je svaka reč bič, to je bedak drži vsaki opomenek za bič i njemu se suprotstavlja. Ali bedak vnogeh rečih samoga sebe prehitava vu pogublenje kajti nikakvo podvučenje ne prijemlje. ↩︎
  • *
    Koj svoje posle istinski i prez vkanljivosti poprijemlje, nema se nikaj bojati, koj pako svoje posle iz hman nakanenja opravlja, na zdanje samoga sebe izdaje i ne stigne svoj cilj. ↩︎
  • *
    Koj potajne reči skrovne šegavosti govori (vid. gore 6,13), on zavdaje drugem žalost, bedak pako koj odviš govori (red. 19) samomu sebi škodi: on drugem, ov samomu sebi. ↩︎
  • *
    Iz vust pravičnoga ishađaju reči hasnoviteh navukov, a vusta nepobožnjakov vsigdar kuju zasede akoprem nje vsaki put z rečmi ne očituju. Drugi: vusta nepobožnjakov zakrivaju krivičnost, to je vusta pravičneh govoriju dobra i budu naplačeni, vusta nepobožnjakov govoriju zla i budu kaštigani. (Vid. red 6). ↩︎
  • *
    Koj svojega bližnjega odurjava, njemu vsaka njegva pomenjka daje priliku k svađi. Koj pako njega istinski ljubi, bude njegve pomenke spričaval i nje zakrival. ↩︎
  • *
    Muder ima vu svojeh vustih mudre navuke, bedak pako na svojeh plečah šibu, to je: bedastoču koja zasluži šibu i nju vnogo puti dobiva. ↩︎
  • *
    Muder ne kaže svoju vučenost, zvun ako po njoj kakvu hasen more doprinesti, bedak pako vsa nepremišljeno poveda ter tak sebe vu pogibel postavlja da njega drugi zametavaju. ↩︎
  • *
    Bogatuš je po svojem bogatstvu seguren, vbogi mora se zaradi svojega siromaštva bojati zato spravljaj kinče koji tebe budu vu segurnost postavili, ne doisto za ovo vremenito živlenje, nego za vekivečnost. ↩︎
  • *
    Pravičen trsi se svoje živlenje pošteno sprevađati, nepobožnjak pako išče dohotke da z njimi more vgađati grehom. Ali plača pravičnosti je živlenje, žetva nepobožnjakov je greh. ↩︎
  • *
    Koj podvučenje i opomenke prijemlje, je na putu k vekivečnomu živlenju, koj pako nje za nemar drži, je zabludil od puta. ↩︎
  • *
    Koj svoj jal i nazlob vu lepe reči zakriva, je gorši bedak nego on koj opšanljive reči zgovarja; obodvem menjka ljubavi proti bližnjemu, ali prveši je zvun toga jošče skazljivec. ↩︎
  • *
    Ljudi koji vnogo govoriju prepadaju vu laži, vu ogovarjanje, prazne i sramne reči, vu samoga sebe hvalenje i izvišavanje. V. Jak 3,2; Cirkv 27,29. ↩︎
  • *
    Srce i jezik pravičnoga je čisto kakti srebro, srce i jezik nepobožnjaka ni za nikaj, jezik odgovorja srcu ar iz obilnosti srca govore vusta, veli Krištuš. ↩︎
  • *
    Na živlenje za se i za druge. ↩︎
  • *
    Oni koji se ne daju podvučiti, vumiraju vu slepoti i višeputi takaj druge za sobom vlečeju vu pogublenje. ↩︎
  • *
    Samo ona dobra koja se od Boga blagoslavljaju, koja jesu plod pravednoga i pobožnoga trsenja, donašaju istinito povoljno vživanje, vsa ostala bogatstva koja se ne moreju za Božji blagoslov preštimati, nego po nepravedneh i grešneh načinih jesu pribavljena, po trapečem čutenju bivaju žuhka. ↩︎
  • *
    Bedak čini grehe zevsema lehko, za šalu, muder pako čini vsa opazljivo i čuva se navlastito od greha. Bedaku je zločinstvo (radosna) šala, mudromu je (radosna) mudrost. ↩︎
  • *
    Nepobožnjakov sreča, posluvanje i trudenje je prehađajuče kakti nagla ploha, pravičnoga živlenje i sreča je vekivečna ar vu Bogu opstaje. ↩︎
  • *
    Kak je ocet zubom i dim očjam nepovoljen i škodljiv, tak je leni onem koji njega vu službu jesu prijeli. ↩︎
  • *
    Stalna potpornja. ↩︎
  • *
    Nepobožnjaki jesu bojazljivi. ↩︎
  • *
    Pravičen govori hasnovite navuke, opak ili hudoben govori opaka ili hudobna na svoje i drugeh pogublenje. Ali iz vust pravičnoga nikne mudri sad kakti iz zelenoga, zdravoga dreva, jezik nepobožnjakov muči kak svrž vsehne na suhem steblu. ↩︎
  • *
    To je: zgovarjaju. ↩︎