- Boljši je siromak koj vu svojoj priprostoči hodi, nego bogatuš koj svoje vusnice prevrača pak je bedast.*Bolje je siromakom biti pak istinski govoriti i činiti, nego bogatomu biti pak lažljivo govoriti i baratati ar on je mudreši i k zadnjemu srečen, zadnji pako bedak i naposletku nesrečen.
- Gde ni spoznanja duše, ni dobro*Koj nema iskustva, spoznanja i razmišljavanja, takvomu se ne godi dobro. i koj prenaglo hodi, popikne se.*Koj naglo, nepremišljeno barače, prepada vu greh, nesreču. Dole 21,16.
- Bedastoča človeka zvrača njegve korake*Čini da se na krivi put povdaje. Ali: da opadne. i njegvo srce ljuti se proti Bogu.*I morguje proti Bogu kak da bi on bil kriv akoprem si je sam svoje nesreče krivec.
- Bogatstvo povnožava prijatele kruto jako, od siromaka odstupljuju takaj oni koje je imal.
- Krivi svedok ne ostane prez kaštige i koj laži govori, ne bude vušel.*Naj on bude jošče tak šegav i akoprem ne bude od ljudih odan, tak vendar sudu Božjemu ne bude vušel. Bog više puti nje vre i na ovem svetu kaštiguje. Kak imamo peldu vu optužitelih Zuzane. Dan 13. Dan 13,61.
- Vnogi poštuju osobu mogučega*Darežljivoga. Darežljivi brojiju vsigdar vnogo prijatelov – ali malo istinskeh. Oni su prijateli samo za volju svoje hasni i koristi. i jesu prijateli onoga koj dare delji.
- Siromaškoga človeka odurjavaju njegvi brati*Po bratih moreju se ovde takaj bližnji rođaki razmevati. i njegvi prijateli jesu takaj daleko od njega odstupili. Koj se samo na reči zanaša, ne bude nikaj imal.
- Koj pako je pameten, ljubi svoju dušu i koj opčuva razumnost, bude dobro našel.*Koj samo na lepe reči pazi, bil on navučitel ali vučenik, ostane prez napretka, koj pako je muder, išče lestor ono kaj duši pravu hasen doprinaša. On čuva pravu razumnost i samo tak nahađa dobro.
- Krivi svedok ne ostane prez kaštige i koj laži govori, bude poginul.
- Za bedaka ne pristojiju se radosti niti za slugu gospoduvati zvrhu poglavara.*Po oveselenju razmevaju se ovde nasladna razveselenja ali načini, to je: sredstva takva si priskrbeti. Ov celi red to hoče reči: nigdo ni prikladen nad drugemi gospoduvati koj ni kader svoje pohotnosti ili strasti na vuzdi zdržavati, ali: vsaki se najbolje nahađa vu okolnostjah koje nje[g]vomu stališu jesu primerne, poleg izgovora Sirakovoga sina: „Za osla je krma, palica i trh, za slugu hrana, strahuvanje i delo.“
- Človeka razumnost spoznaje se iz njegve trpljivnosti; njegva dika je krivice*Njemu zavdane. pregledati.
- Kak je oroslana ručanje, tak je takaj kralja srditost i kak je rosa na travi, tak je njegov jasni obraz.*Kak ručanje oroslana splaši vse zverine vu puščini, ravno tak srditost kralja one koji njega opstiraju.
- Bedasti sin je žalost*Nesreča. oca i kakti krov čes kojega zmir precurjeva je svadljiva žena.
- Hiža i bogatstvo dobiva se od roditelov, pametna pako žena jedino od Gospona.*Ar mudrost i krepost, koja jedino človeka načinja srečnoga, dobiva se samo od Boga. Gospon je koj mužu daje ženu jednake čudi. Otud ispeljavaju sveti oci, navučiteli svete Cirkve, da katoličanski muž naj nigdar ne vzimlje nevernu ali krivovernu ženu za tovarušicu i, suprotivno, katoličanska žena nevernoga ali krivovernoga muža za tovaruša kajti ni moguče da vu takvem hižnem zakonu bi mogla (kak opažuje sveti Ambroz) prava sloga i privolenje ladati.
- Lenost doprinaša spanje i nemarna duša bude stradala.*Lenost slabi, preči poslenost i neposlena duša mora stradati. Ov izgovor preteže se na vremenitu i duhovnu poslenost.
- Koj obdržava zapovedi, čuva svoju dušu, koj pako svoj put zapušča,*Koj zapušča, ne mara za zapovedi. bude vumrl.
- Koj se smiluje vbogem, on vu zajem posuđuje Gosponu*Koj je milosrden, on ne samo posuđuje Gosponu, nego dapače njemu na obilen zajem daje ar Bog povrača ono kaj se vbogem daje ne jednovrst, nego njemu povrača vnogovrsno (Bazil). i on bude njemu posuđeno ipak povrnul.
- Strahuj svojega sina, ne pogubi ufanje,*Njegvoga poboljšanja. njega pako vmoriti naj ne bude nakanenje tvoje duše.
- Koj je netrpljiven, bude škodu trpel, otme pako kaj z silum, kvar bude dvojvrst.*Vu Žid. Koj se jako rasrdi, bude škodu trpel (mora kaštigan biti da se poboljša) ar ako mu pomoreš, tak mu ipak budeš moral pomoči. (Otpustiš njemu kaštigu, tak se ne bude poboljšal, dapače tvoje zatrpljivosti bude ipak potreben.)
- Poslušaj tolnač i primi podvučenje da budeš na tvojem posletku muder.*Na koncu živlenja. Drugi: vendar jednoč, ali: teda negda.
- Vu srcu človeka je vnogo mislih, ali Gosponova volja bude opstala.*Človek načinja tolnače, ali kaj Bog hoče, to biva.
- Vbogi človek je milosrden i boljši je vbogi nego lažljiv človek.*Boljši je bogec koj ima dobro srce, nego bogatuš koj doisto obeča, ali ne da.
- Gosponov strah pelja k živlenju i (človek) bude se znašel vu obilnosti prez velike nesreče.*Bogaboječi ne bude vu greh prepal.
- Lenjak skriva svoju ruku pod pazuh i nju ne prinaša k svojem vustam.*Lenjak jemlje si komaj časa i truda za jesti, nego ruke prekrižene drži pod pazuhom (postavlja svoje ruke vu krilo). Dole 26,15.
- Ako se bije nepobožnjak, tak bedak*Nečemurni pobožnjak (Vu Žid. vere osmehavec) ne bude po kaštigi poboljšan, ali drugi menje hmanji bedak more po kaštigi nepobožnjaka na nesreču sebi naprvostoječu opazljiv ter poboljšan postati. bude mudreši, ako pako pokaraš mudroga, bude razmel pokaranje.*Pri razumnem je moči z pokaranjem više opraviti nego pri osmehavcu z vudarci. Dole 21,11.
- Koj bantuje oca i preganja mater, je sramoten i nesrečen.*Ovakov sin osramočuje samoga sebe, svojega oca i ves svoj rod.
- Sinko, ne prepusti poslušati navuk i vučeno govorenje naj ne bude tebi neznano.*Vu Žid. Sinko, ne poslušaj reči koje bi mogle tebe od mudrosti odvrnuti.
- Krivičen svedok osmehava sud i vusta nepobožneh požiraju krivicu.*Pije grehe kakti vodu (Jan 15,16) navlastito krivi svedok koj laži i ogovore naprvo donaša za skvarjenje svojega bližnjega.
- Osmehavce čaka sud i bedakov tela budu kladivci tukli.*Akoprem Bog više puti odvlači kaštigu, ona vendar ne zaostane.
Objašnjenje
- *Bolje je siromakom biti pak istinski govoriti i činiti, nego bogatomu biti pak lažljivo govoriti i baratati ar on je mudreši i k zadnjemu srečen, zadnji pako bedak i naposletku nesrečen. ↩︎
- *Koj nema iskustva, spoznanja i razmišljavanja, takvomu se ne godi dobro. ↩︎
- *Koj naglo, nepremišljeno barače, prepada vu greh, nesreču. ↩︎
- *Čini da se na krivi put povdaje. Ali: da opadne. ↩︎
- *I morguje proti Bogu kak da bi on bil kriv akoprem si je sam svoje nesreče krivec. ↩︎
- *Naj on bude jošče tak šegav i akoprem ne bude od ljudih odan, tak vendar sudu Božjemu ne bude vušel. Bog više puti nje vre i na ovem svetu kaštiguje. Kak imamo peldu vu optužitelih Zuzane. Dan 13. ↩︎
- *Darežljivoga. Darežljivi brojiju vsigdar vnogo prijatelov – ali malo istinskeh. Oni su prijateli samo za volju svoje hasni i koristi. ↩︎
- *Po bratih moreju se ovde takaj bližnji rođaki razmevati. ↩︎
- *Koj samo na lepe reči pazi, bil on navučitel ali vučenik, ostane prez napretka, koj pako je muder, išče lestor ono kaj duši pravu hasen doprinaša. On čuva pravu razumnost i samo tak nahađa dobro. ↩︎
- *Po oveselenju razmevaju se ovde nasladna razveselenja ali načini, to je: sredstva takva si priskrbeti. Ov celi red to hoče reči: nigdo ni prikladen nad drugemi gospoduvati koj ni kader svoje pohotnosti ili strasti na vuzdi zdržavati, ali: vsaki se najbolje nahađa vu okolnostjah koje nje[g]vomu stališu jesu primerne, poleg izgovora Sirakovoga sina: „Za osla je krma, palica i trh, za slugu hrana, strahuvanje i delo.“ ↩︎
- *Njemu zavdane. ↩︎
- *Kak ručanje oroslana splaši vse zverine vu puščini, ravno tak srditost kralja one koji njega opstiraju. ↩︎
- *Nesreča. ↩︎
- *Ar mudrost i krepost, koja jedino človeka načinja srečnoga, dobiva se samo od Boga. Gospon je koj mužu daje ženu jednake čudi. Otud ispeljavaju sveti oci, navučiteli svete Cirkve, da katoličanski muž naj nigdar ne vzimlje nevernu ali krivovernu ženu za tovarušicu i, suprotivno, katoličanska žena nevernoga ali krivovernoga muža za tovaruša kajti ni moguče da vu takvem hižnem zakonu bi mogla (kak opažuje sveti Ambroz) prava sloga i privolenje ladati. ↩︎
- *Lenost slabi, preči poslenost i neposlena duša mora stradati. Ov izgovor preteže se na vremenitu i duhovnu poslenost. ↩︎
- *Koj zapušča, ne mara za zapovedi. ↩︎
- *Koj je milosrden, on ne samo posuđuje Gosponu, nego dapače njemu na obilen zajem daje ar Bog povrača ono kaj se vbogem daje ne jednovrst, nego njemu povrača vnogovrsno (Bazil). ↩︎
- *Njegvoga poboljšanja. ↩︎
- *Vu Žid. Koj se jako rasrdi, bude škodu trpel (mora kaštigan biti da se poboljša) ar ako mu pomoreš, tak mu ipak budeš moral pomoči. (Otpustiš njemu kaštigu, tak se ne bude poboljšal, dapače tvoje zatrpljivosti bude ipak potreben.) ↩︎
- *Na koncu živlenja. Drugi: vendar jednoč, ali: teda negda. ↩︎
- *Človek načinja tolnače, ali kaj Bog hoče, to biva. ↩︎
- *Boljši je bogec koj ima dobro srce, nego bogatuš koj doisto obeča, ali ne da. ↩︎
- *Bogaboječi ne bude vu greh prepal. ↩︎
- *Lenjak jemlje si komaj časa i truda za jesti, nego ruke prekrižene drži pod pazuhom (postavlja svoje ruke vu krilo). ↩︎
- *Nečemurni pobožnjak (Vu Žid. vere osmehavec) ne bude po kaštigi poboljšan, ali drugi menje hmanji bedak more po kaštigi nepobožnjaka na nesreču sebi naprvostoječu opazljiv ter poboljšan postati. ↩︎
- *Pri razumnem je moči z pokaranjem više opraviti nego pri osmehavcu z vudarci. ↩︎
- *Ovakov sin osramočuje samoga sebe, svojega oca i ves svoj rod. ↩︎
- *Vu Žid. Sinko, ne poslušaj reči koje bi mogle tebe od mudrosti odvrnuti. ↩︎
- *Pije grehe kakti vodu (Jan 15,16) navlastito krivi svedok koj laži i ogovore naprvo donaša za skvarjenje svojega bližnjega. ↩︎
- *Akoprem Bog više puti odvlači kaštigu, ona vendar ne zaostane. ↩︎
