Krištuš preobrazi, govori od Elijaševoga došestja, oslobađa nekojega opseđenoga, ponavlja proročanstvo od svojeh muk i pokaruje vučenike zbog oholnosti. Od nekojega koj izganja vrage, a ne nasleduje Krištuša. Od spačke.
- I po šesteh dnevih vzeme Ježuš z sobum Petra, Jakopa i Januša i pelja nje same osebe na visoku goru i preobrazi se pred njimi.
- I njegve se svite jesu leskale i postale su kruto bele kakti sneg, tak kak nikakov praljec na Zemlji nemre obeliti.
- I iskazal se je njim Elijaš z Mojžešom i oni su govorili z Ježušem.
- I odgovorivši Peter reče Ježušu: „Mešter, dobro je nam ovde biti. Napravemo anda tri šatore, tebi jednoga i Mojžešu jednoga i Elijašu jednoga.“
- Ar on ni znal kaj bi govoril ar se kruto jako jesu bili prestrašili.
- I načinil se je oblak koj je nje opsenčil i došel je glas iz oblaka govoreči: „Ovo je moj preljubljeni sin, njega poslušajte!“
- I sproti su okolo pogledali i več nikoga nesu videli kak samoga Ježuša z sobum.
- Kad su pako iz brega dole išli, je njim zapovedal da ne bi nikomu povedali kaj su videli, nego kada Sin Človečji od mrtveh gore stane.
- I oni su tu reč pri sebi obdržali i med sobum se spitavali kaj bi to bilo „kada od mrtveh gore stane“.
- I pitali su ga govoreči: „Kaj anda vele farizejuši i pisci da mora jošče prvlje Elijaš dojti?“
- On pako odgovorivši reče njim: „Kada bude Elijaš prvlje došel, on bude vsa nazad poravnal, ravno kak i od Sina Človečjega stoji pisano da bude moral vnoga trpeti i zavržen biti.
- Ali ja velim vam da je vre Elijaš došel (i včinili su njemu kak su hoteli), kak stoji pisano od njega.“
- I kad bi bil došel k svojem vučenikom, videl je vnožinu ljudstva okolo njih i pismoznance koji se z njimi jesu pregovarjali.
- Vse pako ljudstvo, kak prvič bi bilo zagledalo Ježuša, je se osupnulo i zbojalo i dodrčalo je ter njega pozdravilo.
- I on je nje pital: „Kaj se med sobum pregovarjate?“
- I odgovorivši nekoj zmed ljudstva reče: „Mešter, ja sem k tebi dopeljal mojega sina koj ima nemoga duha.
- On, gde ga goder pograbi, lupi z njim dole. Takaj peni se, škriplje z zubmi i sehne. I rekel sem tvojem vučenikom da bi ga van izegnali, pak ga nesu mogli.“
- On pako odgovorivši njim reče: „O, ti neverni narod! Kak dugo jošče budem pri vas? Kak dugo budem vas trpel? Donesite ga sim k meni!“
- I donesli su njega i kak ga bi bil videl, sproti ga je počel duh stepati i opal je na tla i valjal se je ter penil.
- I on je pital njegvoga oca: „Kak dugo je da se je to njemu pripetilo?“ On pako reče: „Od dečinstva.
- I vre više puti je njega vu ogenj i vu vodu hitil da bi ga pogubil. Ali ako kaj možeš, budi nam na pomoč i smiluj se nam!“
- Ježuš pako reče njemu: „Ako moreš veruvati – vsa su moguča onomu koj veruje!“
- I sproti je iskriknul otec toga dečaka i rekel z suzami: „Gospone, budi na pomoč mojoj nevernosti!“
- I kad bi videl Ježuš da se ljudstvo skup steče, zagrozil se je nečistomu duhu govoreči njemu: „Ti nemi i gluhi duh, ja ti zapovedam, izidi iz njega i ne hodi več vu njega!“
- I on zakriči i živo ga stepe i izide van iz njega. On pako je postal kakti mrtev tak da su vnogi rekli da je vumrl.
- Ježuš pako prime njega za ruku i zdigne ga i on se je gore stal.
- I kad bi bil domom došel, pitali su ga na samom njegvi vučeniki: „Zakaj ga mi nesmo mogli van zegnati?“
- On reče njim: „Ova fela po ničem se ne more izganjati kak po molitvi i po postu.“
- I kad bi odonud bili odišli, išli su prek Galileje i on ni hotel da bi gdo znal.
- I vučil je svoje vučenike i rekel njim da se Sin Človečji bude izdal vu ruke ljudih i oni ga budu vmorili i vmorjen na tretji dan gore stane.
- Oni pako nesu razmeli tu reč i bojali se jesu njega pitati.
- I došli su v Kafarnaum. Kad su vre doma bili, pital je nje: „Kaj ste se putom med sobum spominali?“
- A oni su mučali pokehdob se putem med sobum jesu pregovarjali koj bi zmed njih najvekši bil.
- I kad se je bil dole vsel, pozval je te dvanajst i rekel njim: „Ako gdo hoče prvi biti, naj bude med vsemi najzadnji i vseh službenik.“
- I vzeme nekojega dečareca i postavi ga na sredinu med nje, kojega kad ga bi bil objel, reče njim:
- „Koj goder jednoga zmed ovakve dece prijemlje v mojem imenu, mene prijemlje, a koj goder prijemlje mene, takov ne prijemlje mene, nego onoga koj je mene poslal.“
- Odgovori njemu Januš govoreči: „Mešter, mi smo videli nekojega koj vu tvojem imenu izganja vrage i mi smo njemu prepovedali pokehdob da nas ne nasleduje.“
- Ježuš pako reče: „Najte mu kratiti ar nikoga ni koj bi v mojem imenu čuda činil, pak bi mogel mahom zlo od mene govoriti.
- Ar koj ni proti vam, on je za vas.
- Ar koj goder vam napitek da jeden pehar vode v mojem imenu zato kajti ste Krištuševi, stanovito velim vam: on ne zgubi svoje plače.
- I koj goder spači jednoga zmed oveh najmenjšeh koji vu me veruju, tomu bi bolje bilo da bi mu se melinski kamen okol njegvoga vrata obesil i vu morje se hitil.
- I ako te spačuje tvoja ruka, odseči ju. Bolje je tebi čukljavomu iti vu žitek, nego dve ruke imati i iti vu pekel, vu nepogasljiv ogenj
- gde njihov črv ne vumre niti ogenj ne pogasne.
- I ako te spačuje tvoja noga, odseči ju. Bolje je tebi hromomu iti vu žitek, nego imati dve noge pak hititi se vu pekel nepogasljivoga ognja
- gde njihov črv ne vumre niti ogenj ne pogasne.
- Ako li te spačuje tvoje oko, spehni je van. Bolje je tebi čoravomu vlesti vu Kraljestvo Božje, nego imati dva oka i hititi se vu peklenski ogenj
- gde njihov črv ne vumre niti ogenj ne pogasne.
- Ar vsaki bude z ognjem osoljen i vsaki aldov bude z soljum osoljen.
- Sol je dobra. Ako li pako sol neslana postane, z čem ju bute popravili? Imajte sol vu sebi i imajte mir med sobum.“



